Adrijana Bručić je zbog svoje bolesti bila prisiljena promijeniti prehranu i u potpunosti iz nje izbaciti hranu koja sadrži gluten. A te je puno. Nije se prepustila očajavanju već je slagala znanje na znanje i svoje iskustvo podijelila s drugima preko svog bloga – Bezglutenska radost.


Nama koji tih problema nemamo, čini se gotovo nemoguće živjeti u svijetu bez glutena, no Adrijana nam svakim svojim postom dokazuje da apsolutno nema nikakve potrebe za očajavanjem – i dalje uživa u hrani, kuha i sprema delicije koje su ukusne isto koliko i one s glutenom kojeg izbjegava.

Adrijana, misliš li da je u neku ruku blagoslov za oboljele što je gluten free prehrana postala zapravo dosta pomodna pa je dostupan širi spektar proizvoda za oboljele od celijakije, a i one koji pate od alergije na isti?

To pomodarstvo s gluten free prehranom za oboljele je dvosjekli mač. S jedne strane stvarno je došlo do veće i bolje dostupnosti bezglutenskih proizvoda na tržištu, no s druge strane ogromna je razlika između te pomodarske bezglutenske dijete, gdje je dovoljno glutenske namirnice zamijeniti bezglutenskim i striktne bezglutenske dijete – zdravstvene dijete koje se moraju pridržavati osobe oboljele od celijakije i gdje se mora paziti da se prilikom obroka ne unesu niti tragovi glutena. Upravo zbog tog pomodarstva zdravstvena dijeta bez tragova glutena, koje se moraju pridržavati oboljeli od celijakije, vrlo je često krivo shvaćena i podcijenjena (zbog nedovoljne educiranosti) što je za oboljele od celijakije vrlo ozbiljan problem koji može dovesti do ugrožavanja njihovog zdravlja.

Misliš li da je stvar pomodnosti ili se tek nedavno zapravo počeo osvještavati problem koji gluten kod mnogih izaziva?

Nisam liječnik pa ne bih od tome koliko i koje sve probleme gluten može uzrokovati. Ono što znam, prema sadašnjim medicinskim spoznajama, jest da postoje bolesti koje uzrokuje gluten i u te bolesti spadaju celijakija, alergija na pšenicu i necelijakijska osjetljivost na gluten.


Pošto si sad odlična kuharica, pretpostavljamo da je hrana bila veliki dio tvog života i prije same dijagnoze. Koliko ti je teško pala vijest da je gluten odjednom veliki problem?

Na početku sam bila prilično nesretna, bilo je tu i suza, ali gledano iz sadašnje situacije, za to uopće nije bilo razloga. U hrani uživam jednako, možda čak i više nego prije, što se zapravo vidi i kroz moj blog. No, mislim da je to bila normalna reakcija, jer glutensko i bezglutensko brašno zaista nisu ista i treba vremena da se s njim nauči raditi. Bilo je dana kad bi me suprug našao uplakanu jer je još jedan pokušaj izrade kruha propao, ali jednostavno moraš složiti kockice u svojoj glavi i onda sve krene na bolje. To se zapravo dogodilo i meni. Sama sebi sam rekla: „Nije ovo brašno jače od mene, ja to mogu“. Nakon toga je sve krenulo na bolje. Danas vodim i kuharske radionice, podučavam druge i svakom polazniku prilazim na isti način jer točno znam kako se osjećaju, a zapravo za to nemaju razloga. Nakon radionica vrlo često mi kažu: „Pa to je sve zapravo jako lagano i jednostavno“. Kažu da sam dobar voditelj i da znam prenijeti znanje. Nadam se da je to istina, jer na svakoj radionici dajem se do kraja baš zato što znam kako se polaznici osjećaju.
Uz sve to puno mi je pomogla i moja udruga CeliVita – Život s celijakijom, u kojoj sam aktivan član i vodim radionice izrade kruha, peciva i kolača za članove udruge. Oni su kroz edukaciju i potporu pomogli meni, kada sam bila na početku i nisam znala puno o striktnoj bezglutenskoj prehrani, a sada ja nastojim pomoći i olakšati drugima.

Što ti je najteže palo? Jesi li zbog nekog prehrambenog artikla čak i suzu pustila?

Iskreno, najviše su mi falili ćevapi i lepinje. Ali ni ta muka nije dugo trajala, jer sam naučila sama napravi takve lepinje i naravno ćevape, tako da mi niti to više ne nedostaje. Obožavam ćevape i lepinje. Baš sam to važno rekla hahahaha.

Gdje si na samom početku ovakve prehrane nabavljala svoje namirnice, a gdje ih sada nabavljaš? Je li se tu što promijenilo?

Puno se toga promijenilo. Prije se po bezglutenske namirnice moralo ići van Hrvatske, jer je ponuda bila vrlo slaba. Danas za tim nema potrebe jer ne samo da su takvi proizvodi postali dostupni u marketima i supermarketima, nego u Zagrebu postoji i specijalizirana trgovina koja prodaje samo proizvode bez glutena – GlutenBio, u kojoj radim i koja je, rekla bih, moj drugi dom. Točno znam da tu pripadam. Volim svoj posao i način na koji pristupamo kupcu. Od kad se trgovina otvorila nemam potrebe neki proizvod tražiti na nekoliko različitih mjesta kad tu ima sve, a za one van Zagreba imamo opciju webshopa.
Danas u Hrvatskoj postoje i domaći bezglutenski proizvođači. Spomenut ću neke koje jako volim: Šapica, Rica, Katin kruh bez glutena, Moje malo zlato, A1 natural – zaista odlični proizvođači. Zahvalna sam da ih imamo jer puno je lakše od kad su na tržištu.

Kad jedeš u restoranu, imaš li problema s naručivanjem ili su ipak svi susretljivi?

Iskreno, vrlo rijetko jedem po restoranima. Ove godine sam bila samo jednom. Još uvijek je prisutna velika needuciranost ugostitelja i poistovjećivanje pomodarske i striktne bezglutenske prehrane. Zbog toga odlazak u restoran zahtjeva prethodne pripreme, dogovore i provjeru da li kuharsko osoblje razumije na koji način mi moraju pripremiti obrok, da li razumiju dio o kontaminaciji tj. da moj obrok mora biti pripremljen bez tragova glutena. Zbog svih tih nepoznanica postoji strah koji teško mogu objasniti bilo kome osim onome tko i sam boluje od celijakije. Ali, postoje u Zagrebu i sigurna mjesta, gdje imaju samo gluten free ponudu, poput slastičarnice i gelato/brunch bara, u koje rado odem.

Koje kolačiće najradije spremaš? Kako izgleda blagdanski stol u tvojoj kući?

Sigurni smo da se ne razlikuje puno, ali vjerujemo da puno je puno više truda uloženo i u samo promišljanje blagdanskog jelovnika.
Na početku je bilo stresno, no sada sam baš spontana oko spremanja za Božić. I opet ponavljam, nije bilo razloga za stres, jer sve ono što sam pripremala u glutenskoj varijanti sada pripremam u bezglutenskoj. Najviše volimo zvjezdice s lješnjacima, kekse s džemom od jagoda (njih obavezno) i volimo jako orehnjaču, koju ja radim s mljevenim lješnjacima – meni je na taj način baš odlična.

 

Je li skupo biti na ovakvom načinu prehrane? Osjećaš li se ikad zakinuto?

Bezglutenske namirnice i hrana su i po nekoliko puta skuplje od glutenskih, npr. 1 kg glutenskog brašna u dućanu košta cca 5 kn, dok 1 kg bezglutenskog brašna košta cca 40 kn. Tako da ako govorimo o zamjenskim namirnicama, one jesu skuplje. Ostale namirnice, koje prirodno ne sadrže gluten poput mesa, voća i povrća, mliječnih proizvoda, jaja, mahunarki…, možemo konzumirati kao i ostali, samo što moramo paziti da se te namirnice u postupku pripreme, posluživanja, čuvanja, skladištenja, ne kontaminiraju glutenom. Zakinutom se osjećam utoliko što ne mogu, kao većina ljudi, spontano otići na posao, druženje, rođendan, izlet, putovanje jer uvijek moram unaprijed pripremiti hranu koju ću tamo konzumirati ili se moram raspitati da li tamo gdje idem postoji mogućnost konzumiranja sigurnog obroka za mene. Htjeli mi priznati ili ne, to znatno utječe na kvalitetu života.

Kako se snalaziš na grupnim druženjima koji podrazumijevaju ručak ili večeru, na primjer svadbe?

Na svadbama najčešće uopće ne mogu jesti, upravo zbog već spomenute kontaminacije. Nosim svoju hranu jer strah da se ne gluteniziram pa da mi zbog toga danima bude loše i da ne izlazim iz kreveta je velik i ne želim si to priuštiti.

Ima li neka namirnica koja je vani dostupna, a kod nas je nema?

Rekla bih da kod nas ima većina onoga što ima i vani, no vani je nesporno veći i bogatiji izbor. Možda bih izdvojila nedostatak smrznutih i polugotovih bezglutenskih proizvoda.

Kakva je situacija s alkoholom? To je pitanje koje Ribu zapravo najviše zanima. Što smiješ, što ne smiješ?

I kod alkohola se mora paziti, jer neka alkoholna pića se rade iz glutenskih žitarica, poput pive, whiskeya… No, ima baš odlična gluten free piva tamna i svijetla Gardia. Osobno sam fan tamne pive, ali volim i vino, crno i bijelo. Nisam neki znalac pa se držim sigurnog. Nadam se će Riba biti zadovoljan odgovorom, a pivicu mora probati, stvarno je fina, pogotovo poslije roštilja. Hehehehe

Adrijana je s nama podijelila čak tri recepta za blagdanske kolačiće bez glutena koje morate imati u svojoj tekici s receptima!

Keksi s džemom od jagode

Sastojci:

  • 260 g MIX C brašna, Schar + 30 do 40 g za brašniti radnu površinu
  • 100 g maslaca
  • 2 jaja
  • 1 jušna žlica arome od vanilije
  • 95 g šećera u prahu

Od navedenih sastojaka umijesite čvrsto i glatko tijesto.
Tijesto podijelite na dva dijela i stavite u hladnjak na 30 do 35 minuta da se maslac stisne.
Kad je tijesto spremno razvaljate ga na debljinu od 4 do 5 mm.
Pazite da dobro pobrašnite radnu površinu. Uzmite željene kalupe i izrežite kekse.
Posložite ih u lim za pečenje koji ste obložili papirom za pečenje.
Pecite ih u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva, 10 do 12 minuta dok ne dobiju lijepu boju.
Pazite da ne izgore.
Pustite kekse da se dobro ohlade te ih spojite po dva dijela kekse s džemom od jagoda.
Po želji možete dodatno posipati šećerom u prahu.
Čuvajte ih u metalnoj kutiji za kekse.

Orehnjača

Sastojci za tijesto:

  • 540 g MIX B brašna, Schar + za brašniti radnu površinu
  • 100 g rastopljenog maslaca
  • 2 jaja
  • 3 do 4 jušne žlice šećera
  • korica limuna (naribana)
  • prstohvat soli

Sastojci za kvasac:

  • 1 kocka svježeg kvasca
  • 1 čajna žlica šećera
  • 1 čajna žlica brašna
  • 300 ml toplog mlijeka

Premaz:

  • 1 žumanjak s malo mlijeka

Nadjev:

  • 400 g mljeveni oraha
  • 3 jušne žlice šećera
  • 300 ml vrućeg mlijeka
  • rum ( količina po želji)

U veću zdjelu stavite toplo mlijeko, kvasac, 1 čajnu žlicu šećera i 1 čajnu žlicu brašna izmiješajte i pokrijte krpom te ostavite na toplom da se kvasac digne. Kad je kvasac spreman zamijesite tijesto prvo dodajte rastopljeni maslac, 2 jaja a zatim brašno pomiješano sa šećerom, malo soli i naribane korice limuna.

Tijesto je mekše zato miješate s mikserom koristeći spiralni nastavak, tako ćete puno lakše izraditi tijesto. Ostavite tijesto na toplom 30 minuta da se digne pokriveno krpom. Kada je tijesto spremno zamijesite ga još kratko, brašnite radnu površinu dok to činite. Tijesto razvaljati na debljinu od 1 cm. nakon toga napravite nadjev mljevene orahe stavite u veću zdjelu dodajte šećer, rum te prelijete s vrućim mlijeko sve dobro izmiješajte da se sastojci povežu.
Stavite na razvaljano tijesto nadjev od oraha ravnomjerno ga razmažite te zarolajte tijesto u roladu.
Prebacite roladu u kalup te ostavite da se diže još 30 minuta.
Premažite sa žumanjkom i mlijekom i stavite peć na 180 stupnjeva, 30 do 35 minuta. ovisno o jačini pećnice.

Mirisni keksi

Sastojci:

  • 250 g Farabella brašna za kolače
  • 75 g brašna od lješnjaka ( ili mljevenih lješnjaka)
  • 80 g šećera ( šećer sameljete u fini prah, ako koristite zamjenu za rafinirani šećer predlažem kokos šećer, brezin šećer ili stevia)
  • 2 jaja
  • 160 g maslaca (običnog ili bez laktoze)
  • malo cimeta, ruma ili ekstrakt vanilije (ja sam u svoje kekse stavila ružin liker )
  • za punjenje keksića koristite pekmez po želji

Od navedenih sastojaka umijesite čvrsto, a glatko tijesto.
Razvaljate tijesto na debljinu od 4 do 5 mm, te raznim prigodnim modlicama izrežite kekse. Budite kreativni!
Stavite ih u kalup koji ste obložili papirom za pečenje pa u hladnjak na 15-ak minuta, da se tijesto malo odmori a maslac stisne. Peći 8 minuta na 180 stupnjeva dok ne dobiju lijepu boju.
Pustite kekse da se dobro ohlade te ih spajate sa željenim namazom.
Po želji dodatno posipati šećerom u prahu i čuvajte ih u metalnoj kutijici za kekse.

Dobar vam tek!

MOGLO BI VAS ZANIMATI

KOMENTIRAJ