Slavonija. Zemlja nepreglednih ravnica, zlatnih dukata, zlatne pšenice i veza, tamburice i najfinije šljivovice, dom autohtonoj crnoj slavonskoj svinji, zemlja najboljeg kulena, najfinije graševine i traminca. Pod “stare dane” i simbol paradoksa.

Kako mi je majka rodom iz Slavonije, točnije Slavonskog Broda, odrastao sam na tradicionalnim obiteljskim okupljanjima pravljenja najfinijih kulena, kobasica i ostalih mesnih prerađevina. Najranija sjećanja su mi vrlo rana hladna slavonska jutra koja bi uvijek počinjala smijehom i, naravno, grijanjem prvoklasnom slavonskom rakijom, najčešće šljivovicom. Bez toga dan ne počinje.

Iako se Slavonije kao takve često sjetim i sama pomisao tjera me na sentimentalni osvrt, kako ne bih otišao predaleko, ovdje ću stati pa nastaviti pretežno o današnjem vinarstvu, vinogradarstvu, vinarima, malim i onim malo većim u Slavoniji.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Juraj Sremec (@arany_wine) on

Slavonija je velika regija koja se sastoji od puno manjih vinogorja koja redom daju kvalitetna i vrhunska vina. Od graševine, chardonnayja, traminca, pa sve do crnih sorti poput frankovke, merlota, pinot noira. U Slavoniji postoji velik broj vinara i vinogradara koji su se isprofilirali u jedne od najvećih vinara Hrvatske te koji nas uspješno predstavljaju kako na domaćim natjecanjima i sajmovima, tako i u svijetu. Neki od njih imaju dugu tradiciju uzgoja vinove loze i pravljenja kvalitetnog i vrhunskog vina. To su, nasumično pobrojani, Enjingi, Krauthaker, Zdjelarević, Adžić, Galić, Buhač, Kalazić, Josić, Antunović, Iločki podrumi čiji se traminac pio i na engleskom dvoru na krunidbi kraljice Elizabete II. što sam već i ranije spomenuo, Erdutski vinogradi, Vina Belje i Kutjevo, od kojih zadnje četiri vinarije spadaju već pod jako velike proizvođače vina s najvećom proizvodnjom u Hrvatskoj koja se broji u milijunima litara godišnje.

U Hrvatskoj također imamo i nekoliko web stranica na kojima se mogu naručiti vina i koji imaju dostavu, naravno ne sadrže svi sva vina, ali vrijedi znati. To su Enozoik, Vrutak, promili.hr, Dobra vina, all4wine, Vinita, Miva.

Najvažnije sorte u Slavoniji koje se uzgajaju i prerađuju u vina su graševina, traminac, sauvignon, chardonnay, pa zatim cabernet sauvignon, pinot noir, merlot i druga.

Graševina ili welschriesling je najraširenija sorta koja se uzgaja u Hrvatskoj, sorta koja na području kao što su slavonska vinogorja može dati izrazito kvalitetna, vrhunska vina, a također ima potencijal za predikatna vina, pošto može izdržati sve do ledene berbe. Graševina obično daje svježa, suha vina zelenkastožute boje, finih voćnih mirisa koji asociraju na zelenu jabuku i vinogradarsku breskvu, dobre strukture i nježne ugodne gorčine. Svježe graševine najbolje karakteristike pokazuju u prve 2-3 godine, ali uz adekvatnu vinifikaciju imaju značajan potencijal odležavanja.

 

Juraj_Sremec_vina_Slavonija

Juraj Sremec

VINARIJA ENJINGI

Vinarija s jednom od najbogatijih povijesti koja datira još iz 1890. godine, kada zasađuju prve loze. Dolaskom suvremenog doba i vinarija Enjingi pridaje sve veću pozornost kvaliteti pa tako danas možemo kušati vrhunska vina graševine, traminca, sauvignona, pinota sivog, raznih kupaža tzv. „Venje“, zweigelta, pinota crnog te cabernet sauvignona od kojih se mogu naći i vrhunske kasne berbe.

Prije par godina imao sam priliku probati graševinu Enjingi vrhunske kvalitete staru 20 godina. Nevjerojatno je kakvu je svježinu u okusu, a i u boji zadržala ta graševina, jer starenjem, u pravilu, bijela vina dobivaju tamniju boju (dok crvena vina ju gube), a u okusu se javljaju džemasti, medeni, maslačni i drugi malo teži i “masniji” okusi. No ne i ova graševina.

Kroz zadnjih par godina Enjingi se okreće i ekološkoj proizvodnji pa se tako njihovi vinogradi njeguju po prirodnim načelima, a vina imaju ekološku markicu. Njihova vina možemo naći u supermarketima poput Interspara, Konzuma i, naravno, Vrutka, ali i direktnim naručivanjem s njihove web stranice. Cijene vina na stranici se kreću od 45 kn sve do 115 kn.

 

Juraj_Sremec_vina_Slavonija

VINARIJA KRAUTHAKER

Može li vino biti išta manje od kvalitetnog i vrhunskog kada je vlasnik vinarije ing. agronomije i enolog? Uistinu, graševina vinarije Krauthaker s razlogom se smatra jednom od najboljih, ako ne i najboljom graševinom u Hrvatskoj, redovno osvajajući prestižne nagrade u Hrvatskoj i u svijetu. Pravi primjer za to je Decanter na kojima nerijetko osvaja zlatne medalje čime se isprofilirao u najznačajnijeg vinara u Hrvatskoj. Vizionar koji uvijek teži savršenstvu, ali i eksperimentiranju te izlazi iz okvira komfora.

Sorte koje uzgaja su graševina, chardonnay, sauvignon, zelenac, pinot sivi, pinot noir, merlot, cabernet sauvignon, kupaža cabernet sauvignona i merlota (Mercs). Širok je spektar stilova koje možemo pronaći, od suhih, poluslatkih vina, do kasnih berbi i izbornih berbi posušenih bobica. I Krauthaker vinarija se sve više okreće povratku prirodi i ekološkom načinu njege vinograda i proizvodnje vina, poštujući tradiciju.

Njegova vina kojima se i mi u svijetu ponosimo možemo naći u većini restorana, dućana, supermarketa i naravno, u Vrutku, a također i na web stranici vinarije Krauthaker. Cijene se kreću između 50 kn i 200 kn, ovisno o stupnju kvalitete vina.

 

Juraj_Sremec_vina_Slavonija

 

VINARIJA GALIĆ

Kada govorimo o spoju modernog i tradicije, prva mi na pamet pada vinarija Galić. Oni, naime, 2008. godine otvaraju novi najmoderniji restoran i vinariju u Kutjevu, osluškujući tradiciju, oslanjajući se na slavonske delicije u restoranu i na slavonske reljefne karakteristike vina u podrumu. Tome u prilog ide i laboratorij u samoj vinariji opremljen najsuvremenijom tehnologijom, kojom sve parametre za vino izbacuje za jednu minutu. Kako i sami kažu, njihova trenutna proizvodnja je 333 000 litara vina godišnje čime spadaju u srednju veličinu vinara, a veću proizvodnju i ne žele, niti biti veliki proizvođači, čime se, po meni, veća pozornost pridaje kvaliteti vina. Restoran ima open kitchen concept s jedne strane, dok s druge strane gledamo u barrique podrum uživajući u slavonskim specijalitetima.

Od vina tu su prisutne graševina, chardonnay, sauvignon blanc, pinot noir, cabernet sauvignon, merlot, a sigurno jedan od vinoteta je proizvodnja pošipa i crljenka u srcu Slavonije koju će vinarija Galić pokušati napraviti.

Od vinskih stilova tu se mogu pronaći odležala vina poput Bijelo 9 koje je kupaža graševine, chardonnayja i sauvignon blanca, odležano u bačvama od slavonskog i francuskog hrasta te slavonskog bagrema, također odležavano na finom talogu (sur lie metodom) devet mjeseci. Tu je i Crno 9, kupaža cabernet sauvignona i merlota, koje je odležalo 24 mjeseca u barrique bačvama. Pošto je ovo vinarija koja je još u razvoju, zasigurno možemo očekivati još veće stvari u budućnosti i puno raznih vinoteka.

Vina Galić se mogu pronaći u većini supermarketa i u Vrutku. Cijene se kreću između 30 kn i 150 kn, ali i za 420 kn u Vrutku može se kupiti graševina (0.375 L) izborne berbe prosušenih bobica.

VINARIJA JAKOB

Spoj entuzijazma, perfekcionizma i truda. Vina vinarije Jakob ne izlaze na tržište ako nisu vrhunska čemu svjedoče i brojne međunarodne i domaće nagrade. U pitanju je relativno “mlada” vinarija (osnovana 2006. godine), ali svako vino teži savršenstvu koristeći tehnološki napredne sustave vinifikacije i opreme za vinifikaciju, pa tako pazeći i na butelje u koje stavljaju vina, koristeći DIAM čepove, visokokvalitetne čepove iz kojih su uklonjeni, da tako kažem, TCA (2,4,6-trikloranisol) tvari koje uzrokuju “miris na čep”, koji nam kvari miris i okus vina (iako se to može pojaviti i u bačvama ili uslijed nekvalitetnih uvjeta čuvanja vina).

Ukupno sedam hektara prostire se na brežuljcima koji se spuštaju prema Savi, a ovdje su zasađene klasične bordoške sorte – cabernet sauvigon, cabernet franc i merlot te syrah.

Vinarija Jakob se isprofilirala u proizvođača jednog od najboljih crnih vina u Slavoniji i Hrvatskoj, a posebno se ponosi vinom Jakob Cuvee, koji se sastoji od tri sorte, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot. Tu se mogu naći još i Jakob Mati, zanimljiv ružičasti pjenušac koji se sastoji od sorti chardonnay i syrah. Zatim Jakob Syrah, spomenuti Jakob Cuvée, Jakob Pave kao još jedan pjenušac i za kraj, Jakob Blue Label, većinski cabernet sauvignon uz “prstohvat” merlota i cabernet franca. Cijene ovih vina se kreću između 60 kn prema 130 kn i više, ovisi o dućanu ili stranici s koje se naručuje.

Od ostalih slavonskih vinara i vinarija volio bih spomenuti vinariju Adžić koja također njeguje tradiciju uzgoja vinove loze, prenoseći znanja s koljena na koljeno te danas čine također jedan krug vrhunskih slavonskih, ali i hrvatskih vinara. Od vinskih sorti koje uzgajaju tu se mogu naći graševina, pinot sivi, rajnski rizling, zweigelt i pinot noir. Također njihova vina možemo pronaći u većini supermarketa i u Vrutku. Cijene se kreću između 60kn i 130kn.

Tu su također vinarija Kalazić, vinarija Mihalj, Antunović, ali i brojni drugi puno manji vinari koji sigurno vrlo rado otvaraju vrata svojih vinarija i podruma svakom zalutalom putniku u potrazi za savršenim slavonskim ugođajem i delicijama.

Na kraju, zašto “zemlja paradoksa”? Unazad par godina Slavonija postaje sinonim odlaska mladih ljudi, propadanja oranica, vinograda, pašnjaka, rasprodaje, lošeg ulaganja, lošeg vođenja, a 2008. godine uvezli smo hrane u vrijednosti 15 milijardi kuna, što je 5 milijardi kuna više od naše ukupne poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Nadalje, 2019. izvoz hrane je preko 17 milijardi kuna, a uvoz 28 milijardi kuna. Zašto?

 

Juraj_Sremec_vina_Slavonija

 

Unatoč brojkama, i “nevjernicima”, možemo vidjeti potencijal koji ta regija ima, od gastro ponude pa sve do turističkog potencijala, a da ne govorio o prehrambenim potencijalima. Polako, ali sigurno taj potencijal se prepoznaje i duboko vjerujem da možemo “oživjeti” tu zemlju i vratiti sjaj koji zaslužuje. Sve je na nama, malim ljudima, jer uvijek smo mi bili ti kad je bilo najteže.

Stoga, uz bocu najfinije graševine, pikantnih kulena i zaigranim fiš paprikašom krećemo dalje prema susjednim regijama, prema bregovitijim dijelovima, gdje se pišu pjesme rijeci Muri, gdje je dijalekt toliko različit da nam ponekad treba prevoditelj, gdje je dom pokojne tete Lize.
Putujemo u Međimurje.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

KOMENTIRAJ