Naučite sve o putevima vinarstva i vinogradarstva na našem području

Koliko je poznata povijest uzgoja vinove loze na području Hrvatske? Što za nas znače Tračani? Iliri? Rimljani? Pa čak i Kelti, u pogledu vinarstva i vinogradarstva? U bližoj povijesti, kako je filoksera promijenila vinogradarsku sliku naših područja? Što za nas, mali narod, male zemlje velikih potencijala naspram velike Francuske (institucije vinarstva) znači “Judgement of Paris” 1976. godine? Koja je povezanost Iločkog traminca i Kraljice Elizabete II.? Što je Gouais Blanc? A Grk? I ne, nije Neštostopolous koji je prebjegao iz Grčke u Hrvatsku. Koliko je vinska sorta Zinfandel značajna za hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo i zašto?

jurajsremec_vinoteti_vilicomkrozhrvatskuDa ne duljimo s pitanjima, jer bi ih bilo još jako puno, prvi zapisi o vinarstvu i vinogradarstvu na području Hrvatske dolaze još iz doba Antike i to oko 5.st. prije Krista na obalnim područjima, dok u kontinentalnom dijelu se pojavljuju par stoljeća kasnije kada su starosjedioci Iliri, dijelom Tračani, a najvećim dijelom Rimljani počeli širiti uzgoj vinove loze. Dolaskom Hrvata u 7. stoljeću, prihvaćamo od starosjedilaca Rimljana kulturu uzgoja vinove loze. Kroz dugu povijest bilo je uspona i padova, npr. u nešto bližoj povijesti, između 1833. i 1870. godine dolaskom štetnika trsna uš ili poznatiji naziv Filoksera, iz Amerike, većina nasada biva uništena kao i u većini Europe. Nestaje većina autohtonih sorata u kontinentalnom dijelu, dok u obalnom dijelu se uspijeva očuvati većina autohtonih sorti. Obnova vinograda je duga i mukotrpna u čemu se najviše isticalo Više gospodarsko učilište u Križevcima osnovano 1860. godine.

Da ne pišem samo o crnim statistikama kroz povijest, preskočit ću Drugi svjetski rat i doći do meni vrlo zanimljive teme o čemu je napisana i knjiga, PARIŠKA PRESUDA: Kalifornija protiv Francuske i povijesna pariška degustacija 1976. koja je revolucionirala svijet vina; Georg Taber M. Naime, tada se jedino Francusku pitalo kakvog okusa vino treba biti. Generacije i generacije su proizvodile najbolje Cabernet Sauvignone, Chardonnayje, Pinot Noire, kao dio Starog svijeta vina. No, tada na scenu polako stupaju kalifornijska vina iz, tzv. Novog svijeta odakle 1976. godine u Paris na slijepo ocjenjivanje dolazi vinarija Chateau Montelena koja sa svojim Chardonnayem iz 1973. godine maksimalnim bodovima pobjeđuje u srcu Parisa francuska vina francuskom sortom. Poveznica? Naš poznati hrvatski vinar Miljenko Grgić napravio je to vino.

Nadalje, svaki djelić Hrvatske ima plodno tlo za uzgoj raznih sorata vinove loze. Ako krenemo od Iloka na samom istoku Hrvatske čiji se traminac pio na krunidbi kraljice Elizabete II. 1953. godine, preko Zagorja gdje je pronađena sorta Gouais Blanc, što je dokazana autohtona hrvatska sorta Belina, u dvorištu Ljudevita Gaja, koja je istraživanjem dokazana kao jedan od roditelja velikog Chardonnayja (nisu Zagorci ludi ljudi niti pijanci, znaju oni kaj imaju v dvorišću), pa preko Istre i zanimljive Malvazije, sve do prelijepih otoka Pelješca, Korčule i drugih gdje se uzgaja onaj spomenuti autohtoni Grk, pa jedna od najpoznatijih autohtonih sorti “Plavac mali” i dr. Također, jedna zanimljivost vinskog svijeta koja me oduševljava je priča o Zinfandelu. Sorta koja se dugo smatrala jednom od najpoznatijih američkih sorti, znanstvenim istraživanjem Agronomskog fakulteta u Zagrebu dokazuje se genetska identičnost s hrvatskim Crljenkom, od kojeg također potiču i talijanski Primitivo, plavac mali i spomenuti američki Zinfandel.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Juraj Sremec (@arany_wine) on


U čemu je problem današnjeg vinarstva u Hrvatskoj s obzirom na povijesne činjenice i prirodno bogatstvo koje imamo? Hrvatsko tržište preplavljuje uvoz jeftinih vina koja ne zadovoljavaju osnovna organoleptička svojstva, radi se o vinu koje uglavnom stiže u rinfuzi ili u većim pakiranjima, bez zaštićenog zemljopisnog podrijetla, i najčešće bez oznake sorte. Industrijska vina (kako ih volim nazivati), velike tvrtke koje proizvode milijune i milijune litara vina godišnje jednostavno ne dopuštaju manjim vinarima da dođu do izražaja. Tu je i sveopći način razmišljanja građana “kupujmo na akciji”, ali i niža kupovna moć građana.

Na kraju, da ipak nije sve tako crno dokazuju osvojene nagrade naših “manjih vinara” unazad par godina na prestižnim vinskim natjecanjima poput Decantera, iz svih dijelova Hrvatske, gdje se predstavljamo svijetu i pokazujemo koliko veliki mali vinari možemo biti.  Vjerojatno nismo niti svjesni da takva vina često i nisu toliko nedostižna i skupa,nego pristupačna i dostupna. I često konkuriraju skupljim stranim vinima koja su na velikom glasu, a lošije kvalitete.

Svaki dio lijepe naše daje nešto svoje i posebno. Tako ćemo krenuti putevima Slavonije, o čemu vam pišem drugi put.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

KOMENTIRAJ