Zagrebačka županija se po mnogo čemu može smatrati nastavkom Hrvatskog zagorja, jer i sama pripada bregovitoj Hrvatskoj, a samim time i običaji, narječje i tradicija se ne razlikuju mnogo. Ipak, Zagrebačka županija jedna je od najbogatijih vinogradarskih područja i ulazi u sam vrh proizvođača u Hrvatskoj po broju vinara i zasađenih vinograda, sve se više razvija.
U Zagrebačkoj županiji velika pozornost pridaje se razvoju seoskog turizma, intenzivno se radi na očuvanju autohtonih sorata vinove loze poput Kraljevine, nude se razne gastronomske delicije specifične za taj kraj, održavaju se razne manifestacije poput “Izložbe vina kontinentalne Hrvatske” u sv. Ivanu Zelini, pa “Vina od davnina” – revija vina hrvatskih autohtonih sorata, a novost je i ta da možemo otići i na piknik u vinograd, čega se domišljato dosjetila jedna vinarija koju ćemo spomenuti u ovom članku.
Osim toga, Zagrebačka županija je prepuna planinarskih staza, biciklističkih staza za rekreativce, ali i za one zahtjevnije i spremnije, a kada na svakom koraku imamo i gastro ponudu domaćih tradicionalnih jela, ništa nam drugo ne preostaje nego se uputiti u istraživanje i otkrivanje svega ponuđenog. Ono što se ovdje, baš kao i u Zagorju, svakako može osjetiti jest onaj osjećaj topline i ljubavi, onaj domaći osjećaj koji smo svi pomalo zapostavili i zaboravili zbog preopterećenosti poslom, ovim svijetom koji postaje sve samo ne domaći, a nismo niti svjesni koliko je malen, a mi još manji i bliži jedni drugima.
No, o današnjim pitanjima o smislu života ćemo nekom drugom prilikom, posvetimo se hedonizmu u našem kontinentalnom kraju nedaleko od glavnog grada Zagreba i pogledajmo pobliže što nam nude najvažnije vinske ceste Zagrebačke županije, sv. Ivana Zeline, Plešivice, Samobora.
Od najistaknutijih vinarija tu se nalaze vinarija Kos, vinarija Kos-Jurišić, vinarija Jarec-Kure, vinarija Puhelek-Purek, vinarija Šember, vinarija Ivančić Griffin, vinarija Tomac, vinarija Kolarić, vinarija Korak, vinarija Jagunić, vina Đurinski, vina Čegec, vina Prigora, ali osim ovih nabrojanih ima i puno drugih vinara vrijednih spomena, koje je najbolje upoznati na licu mjesta.
Od vinskih sorti koje najbolje uspijevaju na području Zagrebačke su županije chardonnay, sauvignon, traminac, rajnski rizling, pinot sivi, pinot bijeli, muškat žuti, zeleni silvanac, graševina, zatim, syrah, cabernet sauvignon, merlot, a u sv. Ivanu Zelini se sjajno komercijalizirala autohtona sorta Kraljevina, kao i portugizac na Plešivici.
SV. IVAN ZELINA
Kako smo spomenuli autohtonu sortu Kraljevinu, moramo spomenuti i priču kojom kraljevina postaje prava kraljevna svoga kraja, uljepšana prekrasnom etiketom koja je i mene prvo privukla čim sam ju vidio. Priznajem, i sam okus ugodno me iznenadio. Naime, odobrenje za pravljenje sorte Kraljevina Zelina te stavljanje na tržište, i to nakon strogih organoleptičkih kontrola, dobilo je 12 vinara, koji rade sjajan posao s ovim ljetnim vinom. Ljetno vino zbog toga što je Kraljevina lagano aromatično vino, lepršavo, svježe, malo viših kiselina, ali s nižim postotkom alkohola. Osim toga, ako se zaputimo u sv. Ivana Zelinu, otkrit ćemo prekrasnu vinsku cestu koja krije vrhunske vinare otvorenih vrata svojih klijeti i kušaonica spremnih ugostiti nas kao da se poznajemo cijeli život. Također, turistička zajednica grada Zeline marljivo radi na promociji vinske ceste, pa se samim time već preko 50. godina organizira “Izložba vina kontinentalne Hrvatske” koja će se ove godine 5.6.2020. održati po 52. put. Uz to, prvi izbor u Hrvatskoj vinske kraljice obavljen je u Zelini nakon čega se taj izbor i održao i proširio u druge gradove s godinama.
Vinarija Kos-Jurišić
Počet ću s vinarijom Kos-Jurišić koja ima dugu tradiciju pravljenja vina (već tri generacije) zato što su trenutno napravili pravu malu senzaciju kada su u ponudu stavili “Piknik u vinogradu”. Naime, za piknik možemo rezervirati tri menija od kojih je svaki spravljen od domaćih i lokalnih namirnica, tradicionalnih recepata uz jako fina vina same vinarije. Sljedeći korak je odabir mjesta za piknik u vinogradu gdje god nam odgovara i na kraju, uživanje u stvarno prefinim delicijama vinarije Kos-Jurišić poput domaćeg kruha, domaćeg soka od bazge ili zelinske loparke.
Što se tiče vina, u vinariji možemo probati kraljevinu, pinot sivi, chardonnay, rajnski rizling, kerner (njemačka sorta nastala križanjem rajnskog rizlinga i trollingera) i pjenušavo vino “Nikolina” proizvedeno klasičnom metodom od sorata pinot sivi i kraljevina. Zasigurno jedan pokazatelj kako se Bregovita Hrvatska ima čime pohvaliti i kako se uspješno radi na kvalitetnoj i maštovitoj ponudi.
Vinarija Kos
Još jedna zelinska vinarija koja osim jako finih vina i pjenušaca nudi i vrhunska tradicionalna jela, ali i degustacije tekućih delicija uz ta jela. Vinarija čije je gospodarstvo primjer uređenosti i kvalitetnog obiteljskog poslovanja, osim eno-gastronomske ponude, na samom gospodarstvu nudi i smještaj u prelijepom rustikalnom, tradicionalnom stilu uređena hiža za pravi odmor.
Kako smo spomenuli vinare koji rade na promociji autohtone vinske sorte kraljevine pod udrugom proizvođača marke vina Kraljevina Zelina, vinarija Kos je također jedna od njih. Od ostalih vina tu se mogu pronaći graševina, chardonnay, kerner, rajnski rizling, pinot crni, pinot crni rose, brut pjenušac “Anita” proizveden klasičnom metodom od sorata rajnski rizling, kraljevina i chardonnay te ružičasti brut pjenušac “Rosula” proizveden također klasičnom metodom. Sva vina su većinom suha i polusuha, cjenovno vrlo pristupačna, a izrazito kvalitetna.
Vinarija Puhelek-Purek
Kada govorimo o vrhunskom sauvignonu onda je to zasigurno sauvignon vinarije Puhelek-Purek koji se smatra kraljem sauvignona zelinskog kraja. Vinarija koja već stotinjak godina njeguje tradiciju pravljenja vina i veliki doprinos daje promociji autohtone sorte kraljevina, gdje su također jedna od vinarija koja stavlja na tržište Kraljevinu Zelinu, a vinska kraljica je bila Ivana Puhelek-Purek koja je i doktorirala na kraljevini.
U kušaonici na svom gospodarstvu koja prima 50-ak gostiju uz delicije iz vlastite proizvodnje, osim kraljevine i kraljevskog sauvignona, nude graševinu, koju su nazvali Grašica, zatim kraljevina dišeća, kraljevina zelena i pjenušavo vino jednostavno nazvano Kraljica, pravljeno od sorte kraljevina, dobiveno klasičnom metodom.
Vinarija Jarec-Kure
Među vinare koji stavljaju na tržište Kraljevinu Zelinu je i vinarija Jarec-Kure, a osim toga u ponudi imaju vrhunski chardonnay koji sam probao (chardonnay 2015.god.) prije par dana s ekipom iz Vilicom kroz Hrvatsku uz prefini kolač s tajnim sastojkom, elegantan pinot bijeli i cuvee syrah/crni pinot. Vinarija koja također ima prostor za degustacije i čija vina sve više možemo naći na tržištu u supermarketima i u Vrutku.
Vinarija Prigora (vina Bedekovich)
Vinarija Prigora njeguje uzgoj vinograda po ekološkim načelima, a mogu se pohvaliti i s Decanterovim nagradama za svoj sauvignon Springtime i pjenušac Bedekovich za koje su dobili broncu. Kako bi se što bolje doživio zelinski kraj i idiličan krajolik, vinarija nudi i degustacije uz specijalitete koje nabavljaju od lokalnih proizvođača, u bilo koje doba godine, uz prethodnu najavu.
Od ostalih vina nude vino Breg koje je kupaža čak 5 sorti (pinot sivi, rizvanac, traminac, manzoni i zeleni silvanac), zatim sauvignon Springtime, rajnski riesling Brisk, graševinu, muškat žuti, syrah Tannat i Miris Prigorja.
View this post on Instagram
PLEŠIVICA
Plešivica je jedno prelijepo područje koje, tako reći, ima sve. Proteže se sve od Slovenije i Hrvatskog Zagorja, sve do Pokuplja na jugu. Smještena na južnim, zapadnim i istočnim obroncima Žumberačke gore, ujedno je i omiljeno odredište za planinare i rekreativce. Za nas svakako važno je spomenuti i kako vinogradarstvo i vinarstvo nisu novost na Plešivici. Naime, vinska cesta na Plešivici, koja se penje sve do 400 metara nadmorske visine, otvorena je tek 2001. godine iako povijest vinogradarstva i vinarstva na tom području vjerojatno datira još iz doba Rimljana i Ilira. Danas vinska cesta broji 40-ak vinara koji uspješno prate trendove kako u proizvodnji vina tako i u turističkoj eno-gastronomskoj ponudi pa tako osim jednih od najboljih šampanjaca u Hrvatskoj, a i šire, možemo pronaći raznoliku gastro ponudu gdje većina vinara uz svoja vrhunska vina nude i tradicionalne delicije ovog prelijepog kraja. Jedna od najbolje proizvedenih sorti ovog područja je rajnski rizling, a prepoznatljivost ovog kraja je i mladi portugizac, koji na Plešivici ima i svoj festival “Festival mladog vina-Portugizac Plešivica”. Slavi se uz domaće sireve Zagrebačke županije.
Vrijeme je da spomenemo i vinare koji marljivo rade na promociji ovog prelijepog kraja, predstavljajući nas i u svijetu na prestižnim vinskim natjecanjima i događanjima. Vina Plešivice, naime, iz godine u godinu osvajaju sve više domaćih i inozemnih nagrada te se sada već svrstavaju uz bok najboljim domaćim i svjetskim vinarima. Izdvojio bih vinariju Šember, vinariju Korak, vinariju Kolarić, vinariju Tomac, vinariju Jagunić, vinariju Ivančić Griffin, vinarija Režek, dvorska vina Šoškić, ali tu spadaju i mnogi drugi koji zaslužuju svaku pažnju i pohvalu, no s obzirom na to da je nemoguće o svima pisati, odabrao sam par vinara kojima ćemo predstaviti Plešivičku vinsku cestu i koje sorte se tamo mogu pronaći.
View this post on Instagram
Vinarija Šember
Obožavam kada vinari uvode nove/stare tehnologije u proizvodnju svojih vina i kada konstantno razmišljaju o inovativnosti u podrumima te tako plasiraju iz godine u godinu zanimljiva i drukčija vina. Jedna od takvih je i vinarija Šember koja ima dugogodišnju tradiciju pravljenja vina, gdje više od tri generacije utvrđuju svoja znanja i crpe inspiraciju iz proizvodnje vina. Uvijek se u kontekstu ove vinarije spominju dvije godine, 1991. kada lansiraju prve butelje s etiketom i 1997. kada počinju proizvoditi pjenušce klasičnom metodom. Tu bih uvrstio i treću važnu godinu, 2011. kada na svom gospodarstvu počinju proizvoditi qvevri vino i to od sorte rajnski rizling. Riječ je o vinu iz amfore koje se čuva po starim tradicijskim gruzijskim načelima od kuda je i potekao takav način čuvanja vina (iako nisu prvi u Hrvatskoj koji tako proizvode ta specifična vina).
Ubrano grožđe fermentira i potom vino dozrijeva pola godine, a nakon toga još boravi u hrastovim bačvama. To je drevni način dobivanja vina potekao još u početku vinske ere na Kavkazu, konkretno iz Gruzije odakle su i Šemberove amfore. U grožđe i vino ne stavljaju se nikakvi dodaci, kvasci, nema kemijanja, vino je izvorno, prepušteno je samo sebi. Zbog toga, takvo vino je specifično i traži samo probranu publiku. Osim vina Qvevri rajnski rizling, vinarija Šember nudi chardonnay, pinot crni, rajnski rizling, a posebnu pozornost poklanjaju proizvodnji šampanjaca, pa tako možemo probati Šember Brut (pravljen klasičnom metodom vrenja u boci, odležao 3 godine na kvascima prije degoržiranja) i Šember Brut Rose koji prave od sorte pinot crni.
Vina Šember su dostupna već u većini restorana Hrvatske, kao i u većini supermarketa i vinskim web shopovima, a i cjenovno su vrlo pristupačna.
View this post on Instagram
Vinarija Tomac
Vinarija Tomac izgradila je svoj imidž na temeljima tradicije i obiteljskoj složnosti koja traje preko 100 godina. Obitelj čiji član može biti i vinograd s obzirom kojom količinom ljubavi i pažnje se prema njemu odnose, a i sama filozofija obitelji Tomac je povratak prirodi i poštivanje same biti prirode koja im zatim vraća vrhunskim urodima, a čime se na neki način nadopunjuju. Prve butelje pune još davne 1987. godine s crvenim veltlincem, a 1996. godine obitelj dobiva veliko priznanje za svoj Chardonnay u Francuskoj “Chardonnay du Monde”, te za svoj pjenušac Classic 1997. srebrnu medalju u Parizu na “Vinalies d argent”. Uspjeh održavaju sve do danas, kada se bave biodinamičkim načinom uzgoja i zaštite vinove loze, pretvarajući se u jedne od najboljih proizvođača mirnih vina, ali i pjenušaca s čijom su proizvodnjom započeli sada već davne 1992. godine.
Prvi su na Plešivici počeli s čuvanjem vina u amforama koje smo spomenuli kod vinarije Šember, a prvi šampanjac iz amfore Brut Nature Amfora 2010. je uvršten na listu najuzbudljivijih vina 2016. godine među kojima je bilo samo šest pjenušaca. Imaju dvije linije šampanjaca: baznu – Millenium i Rose, premium – Classic, Diplomat i Amfora.
Od ostalih vina nude chardonnay, sauvignon, rajnski rizling, graševinu, pinot crni, portugizec, te stare plešivičke sorte poput štajerske beline, plaveca žutog i crvenog veltlinca. Također, vrlo zanimljiva vina vinarije Tomac se mogu naći u većini supermarketa i restorana, kao i na vinskim web shopovima.
View this post on Instagram
Vinarija Ivančić Griffin
Kada sam spomenuo da sam probao chardonnay 2015. od vinarije Jarec-Kure s ekipom iz Vilicom kroz Hrvatsku, moram spomenuti i drugo vino koje smo probali. Bio je to chardonnay vinarije Ivančić Griffin 2017. Oduševilo me kakvu je svježinu zadržalo i aromatiku razvilo, kako na nosu i nepcu, tako i u boji.
Vinarija koja se nalazi na samom kraju vinske ceste Plešivice na 400 m nadmorske visine, sve češće se opisuje kao nova vinska zvijezda. Vina pravljena s velikom preciznošću, fanatičnošću, ljubavi i naposljetku, perfekcionizmom, uspješno traže svoje mjesto među zvijezdama, a najveće uzdanice su pjenušci, pogotovo pjenušac Griffin koji je prvi pjenušac s Plešivice s oznakom vrhunskog vina.
Zašto Griffin? Naime, obitelj Ivančić je još davne 1759. godine dobila plemićku titulu od Marije Terezije pa su kao i većina plemićkih obitelji morali odabrati grb. Odabrali su lik griffina ili grifona, mitskog bića, pola orla, pola lava koji u grčkoj mitologiji čuva Dionizov krater vina.
Iako vinarija na tržište prvi probni pjenušac izbacuje tek 2012., od tada do danas Griffin vina su sve više prepoznatljiva kao senzacionalna, neortodoksna, drukčija, inovativna, pa čak i šokantna, zbog načina proizvodnje i vinifikacije, ali ipak kao jedno veliko osvježenje na vinskoj sceni, nešto novo, nešto bolje.
Osim spomenutih Griffin Brut pjenušca i chardonnayja, vinarija nudi i portugizac, rizvanac, pjenušac Griffin Dark Side pravljen od portugizca, Griffin Rose pjenušac također od portugizca i Griffin Single vineyard od chardonnay-a i Muller-Thurgau sorte, odnosno rizvanca. Plan vinarije je ne širiti se na masovnu proizvodnju, nego ostati u boutique okvirima, praveći vrhunska vina i pjenušce.
View this post on Instagram
Vinarija Korak
Kako smo već spomenuli, Plešivica se probija u sam vrh, kremu hrvatskog vinarstva, ali i svjetskog. Uz spomenute i opisane vinarije na plešivičkoj vinskoj cesti naići ćemo i na vinariju Korak koja već generacijama njeguje uzgoj vinove loze, a iza sebe ima i brojne kako domaće, tako i svjetske nagrade. Tri godine gospodin Velimir Korak proglašavan je jednim od 20 najboljih vinara u Hrvatskoj, da bi naposljetku 2008. godine bio proglašen najboljim vinarom Hrvatske. Skromnost, predanost vinogradu, poštivanje i poniznost su ono što se očituje kod vina Korak i što se vjerno osjeti u njihovim finim vinima.
Oslanjajući se na tradiciju, a ne pretjerano tehnologiju čime se gubi osobnost vina, vinarija Korak nudi rajnski rizling, chardonnay, sauvignon, pinot sivi, te portugizac, pinot crni i syrah, a također proizvode i pjenušac Korak rose brut pinot-a crnog i zanimljivi Korak pjenušac od pinot-a crnog i chardonnay-a pravljen tradicionalnom metodom. Uz degustacije vina, na gospodarstvu se mogu probati i autohtona, tradicionalna jela od lokalnih domaćih namirnica, temeljena na sezonskoj hrani.
View this post on Instagram
Osim opisanih vinarija, nevjerojatno je koliko plešivičkih vinarija zaslužuje spomen i svaku pažnju, ali i posjetu, što samo govori o sadržaju kvalitete plešivičke vinske ceste i kako kontinentalna Hrvatska ima izrazito kvalitetna vina i ljude koji stoje iza svojih vina.
Uz mjehuriće Plešivičkih vinarija, krećemo prema prvoj morskoj destinaciji udaljenoj samo stotinjak kilometara od trenutne, a opet toliko različitoj, jedinstvenoj, predivnoj, iznutra i izvana, povijesno bogatoj… Benvenuti in bellissima Istria!
News Room
Not a unhealthy article, did it take you a lot of your time to consider it?