Gospodina Željka Krnčevića ste već mogli upoznati i kod nas kroz njegovu priču o Uskrsu u Dalmaciji, a na svojoj se stranici Zemlja Gurmanija – Gurmanluk ovaj put osvrnuo na slatki zalogaj koji se u njegovom kraju tradicionalno sprema za blagdan Svih svetih – bobići ili favete.
Uskrs u Hrvatskoj: Saznali smo kako se slavi u Dalmaciji, a imamo i tri recepta
Opet nismo intervenirali u tekst jer jednostavno, receptu za favete je potrebno baš ovo izvorno narječje pa ako neku riječ ne možete dokučiti, svakako zapratite Gurmaniju i pitajte više gospodina Željka, sigurni smo da će vam vrlo rado odgovoriti, ali možda i podijeliti s vama još koji podatak koji možda niste znali.
KAD CUKAR PADNE XVI. – FAVETE ILITI BOBIĆI
Evo nam brzo i Svi Sveti. Običaja imamo i uz ovaj dan vezanih, a da nam dotiču i našu Zemlju Gurmaniju. Lipo se običaja držati i tako odati počast našim dragim precima, našem iskonu. Tako nas u Gurmaniji s tim vežu bobići iliti favete. Kod nas u Šibeniku su favete, a službeno su bobići. Evo i jednog kratkog kazivanja jedne od šibenskih legendi Ive Ercegovića Kutlića koji je s mojim didom, Franom Belamarićem, Metodom i ostalom ekipom piva i u crkvenim zborovima.
Pa on kaže za običaj za Svi Svete: „A onda još jedan običaj za Svi Svete. Momci su curama za Svi Svete favete davali. Te favete san joj, jel si se upozna, onda bi za Svi Svete davali. To su oni bomboni veliki, favete. To je onda bija običaj, na Svi Svete, to je bilo darivanje isto. Ko je ima curu nosija je favete. To je ono slatko, prave se od cukra, i od mješavine. Favete, mi smo zvali favete, kako zovu drugi ja ne znan. Onda si ti ima, moga si ti radit i kući te favete, razumiš.“
Ovo je kazivanje, ali, nadam se da ćete skužit.
Običaj da se daju curama kasnije je prerastao u to da ih je svaka kuća na taj dan imala. A moja sjećanja uz favete idu od onih kući napravljenih s bakom Zdenkom. Lipi mirisi širili su se kužinom, a precizni rad je tražio punu koncentraciju. Ali, valjalo je provati i od babe Blaženke i tete Bepine. Pa odnit da se vidi čije su bolje. U škartocu napravljenom od karte. Nije bilo škartoca ka i sada. Sve je bilo ekološki – bez plastike. Sićam se da je teta Bepina čuvala sve – i od cukra i od soli i od maništre. Uvik je u kući tribalo imati škartoc. A ovi s favetama su morali izgledati svečano. Ali, moram priznati da su kasnije meni bili draži oni kupljeni u Bobisa. I to su mi bili bili draži od škurih. Bila su četiri Bobisa u Šibeniku – mali na početku i na kraju Kalelarge, veliki kod pravoslavne crkve i mali na rivi kod Turista (današnjeg Tommasea). Toliko je lipih delicija tu bilo, mmmmmmmm. Od krafni sa šlagom na koje smo trčali za marendu dok smo išli u Legu, pa do onih s orasima koje nigdi nakve ne možeš više naći. Kaže Ivica Brkić da ima jedna pašticerija u Italiji di on često ode. A bobići iliti favete. Sjećanje na Šibenik mog ditinjstva, pun ljubavi i priča, pun svega lipoga. A evo i recepta za favete koje je sakupila moja teta Zdravka Najev i tiskala u ime udruge Hrvatska žena.
Dakle, favete.
Potrebno vam je:
- 25 deka samivenih bajama
- 25 deka cukra
- 2-3 žlice vanilin šećera
- 2 žlice 96% alkohola
- 1 jaje
- 2 žlice maraskina
- 2 rebra čokolade
U posudi pomiješati samljevene bajame sa šećerom, dodati vanilin šećer, alkohol, maraskino i jaje. Sve dobro izmiješati i izraditi rukama u tvrdu smjesu. Sadržaj podijeliti na dva dijela. Jedan ostaviti u prirodnoj boji, a u drugi dodati izribanu čokoladu. Na padelu se stavi bijeli papir dobro namazan mašću ili margarinom, od smjese se prave kuglice, slože na padelu i lagano svaka pritisne prstom. Favete sušiti u peći na laganoj temperaturi (oko 100°C) oko pola sata.
Eto drage i dragi moji. Pokušajte, pa da sačuvamo lijepe običaje…
Hvala gospodinu Željku što se trudi na ovaj način sačuvati tradiciju te što je s nama podijelio ovaj divan recept, ali i priču koju smo ispratili u jednom dahu.