Došel bu došel Sveti Martin, on ga bu krstil ja bum ga pil!

Dan Svetog Martina samo što nije, a ovaj blagdan se svečano obilježava u krajevima poznatim po vinogradarstvu. Ma nećemo se lagati, mi Hrvati volim slaviti Martinje i da nikad lozu nismo obrezali. Vino se toči u potocima, a mnogi krajevi ne propuštaju ni obred krštenja mošta.

11. studenog tradicionalno se obilježava Martinje, veliki dan za sve ljubitelje “dobre kapljice” koji prate običaji krštenja mošta. Običaji su zapisani u Križevačkim štatutima, vinsko – pajdaškim regulama, koji svoje korijene vuku iz 14. stoljeća. Križevački kraj je bio poznat po svojim klijetima i veselicama, “spravišćima”, koja su često završavala tragično zbog koje kapljice previše stoga se pribjeglo uspostavljanju pravila koje danas većina Hrvatske poznaje kao Križevačke štatute.
Živo se sjećam običaja krštenja mošta u mom kraju koji, osim duhovitih igrokaza u kojima glavnu ulogu ima biskup, ozbiljno shvaćaju i kulinarske delicije koje se stavljalo na stol.
Legenda kaže da je Martin bio rimski legionar iz 4. stoljeća koji je volio vino i vinogradarstvo te je, nakon što je postao biskupom, uveo ceremoniju krštenja mošta da bi vino i propagirao.
No Martin je navodno imao dvojbe vezane uz postavljanje na mjesto biskupa te se, kada su ga za biskupa htjeli postaviti, sakrio među guske koje su ga svojim glasanjem odale i zbog te priče, mi dan danas tradicionalno za Martinje jedemo gusku, a po Križevačkim štatutima, poslužuje se s mlincima.

Tako sam našu gusku za Martinje probala pronaći u svom kraju, tek koji kilometar dalje od Križevaca. Pa nek bude i domaća guska uz dobre stare domaće običaje. Javila mi se kolegica iz mog kraja da ima gusku, ali malo drugačiju – dimljenu. Mama se brzo polakomila, hoće i ona, jer je njen tata kad je ona bila mala dimio gusku i ima lijepe uspomene baš na to jelo.
Valentina mi je brzo dala i recept za pripremu ove delicije koja miriše na buncek, a savršeno paše uz mlince. Moja mama je rekla da su oni to jeli uz kiselo zelje pa sam odmah odlučila da će ova dimljena guska podnijeti i jedan i drugi prilog. I uživali smo!

Potrebno vam je:

  • 1/2 dimljene guske
  • 2 dcl vode
  • mlinci
  • 1/2 kg kiselog zelja
  • 150 grama špeka
  • 1 glavica luka
  • 1 češanj češnjaka
  • 1 žličica dimljene crvene paprike
  • lovorov list
  • 1 dcl bijelog vina
  • papar
  • malo soli


Dimljena guska nije baš specijalitet koji ćete lako pronaći, a ipak nije loše pitati jer vam možda, kao nama, netko ponudi čisto da probate, ako već niste. Ona se nasoli kao za pečenje te se ostavlja na dimu 8 – 10 sati. Nakon toga je ili konzumirate ili stavite u zamrzivač pa vadite po potrebi. Naša je već bila smrznuta pa smo je otopili, oprali lagano u mlakoj vodi i stavili u protvan. Valentina nam je savjetovala da podlijemo s malo vode, a ja sam, zlu ne trebalo, ipak dodala i žlicu svinjske masti. Trebalo je dobro okupati te mlince kasnije u masnoći. Pekli smo gusku na 170 °C sat vremena.

Za to vrijeme smo pripremili kiselo zelje. Na suhi niži, a širi lonac smo stavili nasjeckani špek. Dodali smo žlicu svinjske masti i kad se špek popržio, dodali smo mu i sitno sjeckani luk. Kad je luk omekšao i poprimio malo boje, dodali smo lovorov list, papar, malo soli, crvenu papriku i sitno sjeckani češnjak. Provrtili smo nekoliko puta po loncu, pojačali vatru i ulili vino unutra. Promiješajte i kad vino ishlapi, dodajte kiselo zelje. Dodajte malo vode i promiješajte. Podlijevajte tu i tamo vodom dok zelje nije kuhano.

Mlinci su nam stigli iz Požege, Riba ih je donio sa svog puta po Slavoniji o kojem ćete uskoro čitati. Taman kao da sam ih naručila. Zakuhali smo u loncu blago posoljenu vodu, ubacili natrgane mlince pa ugasili vatru i pokrili poklopcem. Pustili smo mlince pet minuta u vodi i zatim ocijedili. Taman je i guska bila pečena pa dok je Riba rezao gusku na komade, ja sam mlince dobro uvaljala u mast od pečenja. Oh, divote.

Nije ovo baš dijetno jelo, ali je savršena podloga za proslavu Martinja. Masna hrana i dobro vino, a još važnije, okružite se i dobrim ljudima i u ovogodišnjoj proslavi blagdana Svetog Martina, zaštitnika vinara i vinogradara.

Dok uživamo u martinjskim običajima, bogatom stolu i dobroj kapljici, ne zaboravimo Križevačke štatute:
“Uživaj vino, al pameću većom, umjerenost sama radja ti srećom!”

Živjeli i dobar vam tek!

MOGLO BI VAS ZANIMATI

KOMENTIRAJ